Uz Pokuplje
Pokupljem se naziva područje široke ravnice i niskih brežuljaka uz tok rijeke Kupe te njezinih pritoka Mrežnice i Dobre u središnjoj Hrvatskoj. Sastoji se od gornjeg i donjeg Pokuplja. Gornje Pokuplje ili međuriječje je prostor između gornje Kupe, donje Dobre i Mrežnice, odnosno jugozapadni rub Panonske nizine, koji graniči s Gorskim kotarom na jugu, Slovenijom na zapadu i Kordunom na istoku. Donje Pokuplje je područje od grada Ozlja do grada Petrinje uz tok rijeke Kupe. Obično se Pokupljem u užem smislu naziva upravo područje široke Pokupske ravnice, koja se proteže od Karlovca do Siska, odnosno do ušća Kupe u Savu. Zahvaljujući povoljnom položaju i bogatstvu vode to je područje bogato kulturnopovijesnim nasljeđem (prapovijest, antika, srednji vijek). Tijekom srednjega vijeka obuhvaćalo je područja Goričke, Gorske i Sisačke župe, na kojima se razvijaju brojna feudalna vlastelinstva i trgovišta (Ozalj, Dubovac, Topusko, Hrastovica, Petrinja, Sisak, Ribnica, Gora), koja su u prošlosti često mijenjala svoje gospodare. Zbog osmanskih provala u Pokuplju su u 16. stoljeću bile podignute mnoge utvrde te je formirano područje Pokupske krajine, iz koje se poslije razvila Banska krajina. Starosjedilačko je stanovništvo počelo napuštati taj prostor, preselivši se dijelom i izvan hrvatskih granica (Gradišće u Austriji), a na njihova je područja naseljeno vlaško stanovništvo, koje je branilo granicu.
Nakon Karlovačkoga mira 1699. cijeli je prostor između Kupe, Une i Save bio uključen u sastav Vojne krajine. Gospodarski razvoj toga područja napredovao je tijekom 19. stoljeća jačanjem plovidbe Kupom od Siska do Karlovca. Najznačajnija je bila trgovina drvom, žitom, šljunkom i pijeskom.
Donje Pazarište
Na sjeverozapadnom rubu Pazariškog polja, oko Donjega Pazarišta nalazilo se do dolaska Osmanlija mjesto Zažićani ili Zažićno, koje se dijelilo na Donje i Gornje. Potkraj
Oteš
Oteš (Hoteš) je danas brdo i selo jugoistočno od Aleksinice i južno od Klanca, na području nekadašnje Buške župe. U frankopanskoj diobi pripao je Jurju
Ostrovica (Buška)
O Ostrovici (Ostrvici) Buškoj malo je podataka. Gradina, na kamenom šiljku brda Ostrvice (846 m) dominirala je zapadnim dijelom Pazarišnog polja, zapadno od Potorjana. U
Ostrvica (Lička)
Na brdu iznad sela Ostrvica (Ostrovica Lička), sjeveroistočno od Gospića, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Ostrovice. Vjerojatno se tu nalazio i kraljevski kastrum o kojem
Vrhovine
Nedaleko od Vrhovina, naselja 16 km istočno od Otočca, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovne utvrde, koja se prvi put spominje 1449. kod diobe posjeda, kada su
Lapac
Kralj Žigmund založio je 1430. kastrum Laab (Lapac) sa svime što mu pripada knezu Nikoli IV. Frankopanu (Kruhek i Horvat, 2009: 275) da bi ga,
Prozor
Prozor je srednjovjekovni grad koji se spominje zajedno s Otočcem kad ga prilikom diobe frankopanskih posjeda 1449. dobiva Žigmund Frankopan. Nalazi se na brdu Prozorina,
Otočac
Otočac se nalazi u Gackom polju i u srednjem vijeku dio je Gacke župe, koju je 1219. kralj Andrija II. darovao templarima. U doba Bele
Lički Novi
Selo Lički Novi nalazi se južno od Gospića, a ostaci nekadašnje utvrde Novigrad su na brdu Kalaura, iznad crkve sv. Antuna Padovanskog, podignute 1690. godine
Kosinjski Bakovac
Kosinjski kraj je područje u Lici podno grebena i obronaka Velebita, smješteno oko Kosinjske doline kojom protječu rijeka Lika i njezin pritok, potok Bakovac. U
Dabar
Dabar je selo udaljeno 23 kilometra istočno od Otočca. Iznad sela, na brdu Vučjak, postoje ruševine frankopanske utvrde, prozvane Sokolić. To je bila manja utvrda
Brinje
Brinje (Brignia, Brigna, Bregna, Prundleyn) je frankopanski grad s trgovištem uz cestu koja je vodila iz Senja preko Vratnika u Modruš. Mjesto Brinje prvi se