O Ostrovici (Ostrvici) Buškoj malo je podataka. Gradina, na kamenom šiljku brda Ostrvice (846 m) dominirala je zapadnim dijelom Pazarišnog polja, zapadno od Potorjana. U Potorjanu je bilo stovarište karavanske robe, koja se tu odlagala i spremala za daljnji transport (Marković, 1995: 101). Mjesta Buške župe povezana su starim karavanskim putem koji vodi preko Velikog Alana sve do Jablanca i drugih priobalnih naselja u Velebitskom podgorju. Kad su početkom 15. stoljeća (Pavičić, 1962: 53) Frankopani preuzeli mjesta oko Potorjana pa tako i Ostrovicu od domaćih, buških plemića preuredili su je u kasnosrednjovjekovni burg u koji se ulazilo kroz masivnu četverougaonu kulu po stubama uklesanima u živoj stijeni. U sklopu grada postojala je crkva sv. Mihovila. Kod diobe imanja 1449. Ostrovica je pripala Ivanu, a 1455. Martinu Frankopanu. U popisu imanja kneza Martina zabilježeno je i podgrađe ostrovičko, koje se nalazilo na mjestu današnje Podostrane (Pavičić, 1962: 53). Godine 1527. Ostrovica pada pod osmansku vlast.
Lokacija
Galerija
Istražite u blizini
Donje Pazarište
Na sjeverozapadnom rubu Pazariškog polja, oko Donjega Pazarišta nalazilo se do dolaska Osmanlija mjesto Zažićani ili Zažićno, koje se dijelilo na Donje
Oteš
Oteš (Hoteš) je danas brdo i selo jugoistočno od Aleksinice i južno od Klanca, na području nekadašnje Buške župe. U frankopanskoj diobi
Ostrvica (Lička)
Na brdu iznad sela Ostrvica (Ostrovica Lička), sjeveroistočno od Gospića, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Ostrovice. Vjerojatno se tu nalazio i kraljevski
Vrhovine
Nedaleko od Vrhovina, naselja 16 km istočno od Otočca, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovne utvrde, koja se prvi put spominje 1449. kod diobe
Lapac
Kralj Žigmund založio je 1430. kastrum Laab (Lapac) sa svime što mu pripada knezu Nikoli IV. Frankopanu (Kruhek i Horvat, 2009: 275)