Bosiljevo

Bosiljevo je selo 29 kilometara jugozapadno od Karlovca. Prvi se put spominje 1334. Nakon diobe frankopanskih dobara u vlasti je tržačke grane obitelji sve do smrti posljednjeg Frankopana, 1671. godine. U Bosiljevu su rođeni Juraj IV., Ana Katarina i Fran Krsto Frankopan. Grad je tlocrtno nepravilan peterokut s četverokutnom branič‑kulom i istočno od nje palasom pravokutna tlocrta te međusobno spojenim traktovima. Kompleks je opasan zidom s dvjema cilindričnim i jednom peterokutnom kulom. Unutar kompleksa sačuvana je obiteljska kapela sv. Ane. U vrijeme Nugenta i Cosulicha utvrda je radikalno preuređena u romantičarskom duhu te pretvorena u dvorac. Lopašić piše: Grad je ovelik i sastoji se od dva veća razdjela, starijeg i novijeg, sa četiri tornja. Četvrtasta kula u dvorištu je najveća i najstarija. U njoj se nalazila tamnica i stražarnica. Najstariji dio grada je do tornja u kojem se nalazi kapela sv. Ane. Vrata su na istočnoj strani gdje se nalazio čardak iz kojeg se ulazilo po mostu lančaniku kroz troja vrata u grad. Odmah do vrata je bila trabantnica u kojoj su stanovali gradski stražari, a nad njom bio je stan porkulaba koji je pazio na stražare i mnogobrojne sužnje. Pokraj kapele bila je zgrada na dva kata zvana “kloštar” vjerojatno neki samostan. Glavni je dio grada jaka branič-kula na tri kata s kruništem do koje je trokatni konak. Kasnijim preinakama grad je posve izgubio svoj prvotni oblik (Lopašić, 1895: 60). Nakon Frankopana vlasnici Bosiljeva su obitelji Erdődy (1670–1710), Auersperg do 1825., Laval Nugent i Cosulichi. Nakon Drugoga svjetskog rata u dvorcu je neko vrijeme bio dom za starije, a od šezdesetih godina pa sve do 1980. godine ugostiteljski objekt s restoranom i prenoćištem. Oko dvorca nalazi se sačuvani park koji je od 1974. zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture. Trenutno Bosiljevo čeka neku bolju budućnost. U blizini grada, na Gradišću, Vuk II. Krsto Frankopan, utemeljio je 1531. dominikanski samostan, na čijem je mjestu barokna crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u kojoj se nalazi gotički kip Madone iz starije crkve, iz koje je i zvono koje se čuva u Muzeju za umjetnost i obrt u Zagrebu.