Na brdu iznad sela Ostrvica (Ostrovica Lička), sjeveroistočno od Gospića, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Ostrovice. Vjerojatno se tu nalazio i kraljevski kastrum o kojem govori 1248. ban Stjepan, kada po odluci kralja Bele IV. uređuje posjedovne odnose u Lici (Kruhek i Horvat, 2009: 251). Kralj taj posjed 1263. mijenja s Počiteljom, posjedom župana ličkog, kneza Petra iz roda Mogorovića. Ostrovica se prvi put spominje 1341. godine. Petar Novaković, sin Novaka Desislavića de Ostrovica od roda Mogorovića ustupio je 1408. svoju polovicu grada Nikoli IV. Frankopanu u zamjenu za Ozalj. Nikola Frankopan otkupio je dijelove posjeda od preostalih Desislavića u Ostrovici i tako postao 1420. njezin jedini vlasnik. Kod diobe frankopanskih imanja 1449. Ostrovicu je dobio Dujam IV. Smrću Dujma Frankopana grad prelazi u ruke njegova sina Mihajla, a u vrijeme Krbavske bitke 1493. u vlasništvu je kneza Jurja Frankopana. Potom dolazi pod Vojnu krajinu. Osmanska vojska je zauzela Ostrovicu 1528. te ona postaje značajna osmanska utvrda s posadom od 60 konjanika i 150 pješaka (1577), ali već sredinom 17. stoljeća u njoj se nalazi samo stražarska posada (Kruhek, 2013: 499).
Lokacija
Galerija
Istražite u blizini
Donje Pazarište
Na sjeverozapadnom rubu Pazariškog polja, oko Donjega Pazarišta nalazilo se do dolaska Osmanlija mjesto Zažićani ili Zažićno, koje se dijelilo na Donje
Oteš
Oteš (Hoteš) je danas brdo i selo jugoistočno od Aleksinice i južno od Klanca, na području nekadašnje Buške župe. U frankopanskoj diobi
Ostrovica (Buška)
O Ostrovici (Ostrvici) Buškoj malo je podataka. Gradina, na kamenom šiljku brda Ostrvice (846 m) dominirala je zapadnim dijelom Pazarišnog polja, zapadno
Vrhovine
Nedaleko od Vrhovina, naselja 16 km istočno od Otočca, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovne utvrde, koja se prvi put spominje 1449. kod diobe
Lapac
Kralj Žigmund založio je 1430. kastrum Laab (Lapac) sa svime što mu pripada knezu Nikoli IV. Frankopanu (Kruhek i Horvat, 2009: 275)