Novi Vinodolski

Srednjovjekovni zapisi potvrđuju da je Novi Vinodolski bio političko i kulturno središte nekadašnje Vinodolske knežije. Utvrđeno gradsko naselje razvilo se oko frankopanskoga kaštela, izgrađenog sredinom 13. stoljeća radi obrane jugoistočnog ulaza u Vinodolsku nizinu. U povijesnim izvorima prvi se put spominje 1288., kada su se u njemu sastali predstavnici vinodolskih općina te sastavili i potpisali Vinodolski zakon, prvi pravni kodeks pisan glagoljicom na starohrvatskome jeziku. Diobom frankopanskih imanja 1449. Novi je pripao knezu Martinu. Posredovanjem Matije Korvina 1481. vlasnici mu postaju Stjepan II. Frankopan i njegov sin, Bernardin. U 14. i 15. stoljeću u gradu su djelovali pavlini, za čije su potrebe izgrađeni samostan i crkva sv. Marije na Ospu. Godine 1480. Matija Korvin podijelio je Novljanima povelju o slobodama i pravima, a nakon provale Osmanlija u Liku 1493. krbavsko-modruški biskup Kristofor (Krsto) premjestio je u Novi Vinodolski sjedište Krabavske biskupije. Do 1670. grad je bio pod Frankopanima, potom pod upravom Ugarske i Austrijske dvorske komore. Novljanski kaštel građen je kao četverokut utvrđen ugaonim kulama s unutrašnjim kvadratnim dvorištem. Najstariji je dio Kvadrac, četverostrana branič-kula. Na suprotnoj je strani do početka 20. stoljeća stajala okrugla kula koja je čuvala Vela vrata. Sačuvano južno i istočno gradsko krilo čini sklop prostranih i omanjih odaja u kojima su danas smješteni gradska uprava, muzej i knjižnica. Nedaleko od kaštela nalazi se barokizirana gotička župna crkva sv. Filipa i Jakova. U podu svetišta je nadgrobna ploča s likom modruškoga biskupa Kristofora. Od ostalog inventara izdvajaju se korska sjedala iz 17. stoljeća, srebrni relikvijari i iluminirani glagoljski kodeksi. Na mjestu zvonika podignutog 1911. nalazila se kapela sv. Fabijana i Sebastijana iz koje se u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu čuvaju kamena ploča s glagoljskim natpisom i oltarna pala Bogorodice sa sv. Rokom i Sebastijanom, a u Narodnom muzeju i galeriji u Novom Vinodolskom antependij koji je, prema predaji, dao izgraditi Vuk Frankopan. U Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu nalazi se i reljefna pala s prikazom sv. Pavla Pustinjaka i svetog Antuna Opata iz pavlinske crkve sv. Marije na Ospu, a mnogi vrijedni predmeti crkvene umjetnosti izloženi su u sakralnoj zbirci u crkvi sv. Trojice u Novom. Na plaži, preko puta otočića San Marino, nalaze se skromni ostaci starije srednjovjekovne utvrde Lopar.