Na sjeverozapadnom rubu Pazariškog polja, oko Donjega Pazarišta nalazilo se do dolaska Osmanlija mjesto Zažićani ili Zažićno, koje se dijelilo na Donje i Gornje. Potkraj 15. stoljeća jedan dio Zažićana posjedovali su Frankopani, Martin i Juraj, a ostatak su držale plemićke obitelji Draškovići i Gustačići. Draškovići su posjednici bili upravo u Zažićnu Donjem. Na svojem imanju oni su 1489. sazidali crkvu sv. Marije i pored nje samostan reda sv. Pavla (Kloštar), te su ih nadarili dijelovima svojih posjeda. Na ruševinama samostana podignuta je župna crkva sv. Filipa i Jakova (Horvat, 1999: 162). Brdo na kojem su izgrađeni crkva i samostan zvalo se Gradčina (Pavičić, 1962: 52). Pazarište je dobilo ime po srednjovjekovnom Tržiću, koji je dobrim putovima bio povezan i s primorjem i s unutrašnjošću. Cestom preko Velebita spojen je s Bagom, a preko Sv. Jurja sa Senjom (Mataija, 2019: 75). Po njima je išla trgovina i za osmanske vladavine, ali i seoba Bunjevaca u Tržićko polje iz Sv. Jurja, Jablanca i Baga (Pavičić, 1962: 49–53).
Lokacija
Galerija
Istražite u blizini
Oteš
Oteš (Hoteš) je danas brdo i selo jugoistočno od Aleksinice i južno od Klanca, na području nekadašnje Buške župe. U frankopanskoj diobi
Ostrovica (Buška)
O Ostrovici (Ostrvici) Buškoj malo je podataka. Gradina, na kamenom šiljku brda Ostrvice (846 m) dominirala je zapadnim dijelom Pazarišnog polja, zapadno
Ostrvica (Lička)
Na brdu iznad sela Ostrvica (Ostrovica Lička), sjeveroistočno od Gospića, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Ostrovice. Vjerojatno se tu nalazio i kraljevski
Vrhovine
Nedaleko od Vrhovina, naselja 16 km istočno od Otočca, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovne utvrde, koja se prvi put spominje 1449. kod diobe
Lapac
Kralj Žigmund založio je 1430. kastrum Laab (Lapac) sa svime što mu pripada knezu Nikoli IV. Frankopanu (Kruhek i Horvat, 2009: 275)