Jablanac

Jablanac je naselje 41 kilometar južno od Senja. U srednjem je vijeku to utvrđeno naselje od kojega je ostala samo jedna kula na morskoj obali, djelomično ugrađena u prostor hotela Ablana. Mjesto je nastalo na završetku ceste koja je preko Velikog Alana vodila do Perušića. Zbog svoje blizine, kao izlaz na kopno, Jablanac je od najveće važnosti bio za žitelje otoka Raba te su oni brojnim ispravama, većinom upitne vjerodostojnosti, nastojali potvrditi svoja prava na to područje. Jedna od takvih, navodnih isprava je i ona iz 1179. godine kojom župan Bužana, Maličnik, dozvoljava Rabljanima napasati ovce na području sjeverno i južno od Jablanca. Kako bi pridobio rapsku komunu, željama Rabljana udovoljio je i ban Stjepan Gut-Keleda 1251., kada je na brdu Jablaniću podigao slobodni kraljevski grad, na čast gospodina kralja Ugarske, Bele IV. Rabljane je u njihovim nastojanjima podržavao i ban Pavle I. Bribirski, koji im je 1307. potvrdio posjede i dozvolio slobodnu trgovinu po čitavoj njegovoj državini, banovini i području knezova Kurjakovića (Klaić, 1973.). Iz oskudnih dokumenata doznajemo da su, kao gospodari Senja, na to područje polagali pravo i knezovi Krčki, što je bilo i uzrokom njihova sukoba s Rabljanima. Kralj Ferdinand I. Habsburški. smjestio je 1537. u grad vojnu posadu. U ratu s Osmanlijama u 16. stoljeću staro naselje Ablana je razoreno, te ga je napustilo domicilno stanovništvo. Nikola Frankopan Tržački tuži se 1639. da mu senjski kapetan Albrecht Herberstein otima, od Turaka opustošeni Starigrad i Jablanac i u njih naseljava Vlahe (Szabo, 1920: 213). Biskup Sebastijan Glavinić u opisu Like i Krbave 1696. kaže da je Jablanac naseljen katoličkim Vlasima iz Krmpota i Sv. Jurja, a ima 96 kuća, 150 za oružje sposobnih ljudi i 700 duša koje uzdržavaju svećenika (Rogić, 1966: 220). Jablanac su, nakon nekoliko neuspješnih seobenih valova naselili Bunjevci iz Liča, Pozrmanja, Ražanca i Posedarja. Od Jablanca vodi obalni put u jednu od najljepših hrvatskih uvala, Zavratnicu, u čijim je skrovitim zavijucima svoju inspiraciju pronalazio i poznati hrvatski književnik Vjenceslav Novak.