Kamensko se prvi put spominje 1263., kada ga darovnicom Bela IV. dodjeljuje Hvalu od Gorice, koji umire bez nasljednika. U vlasništvu knezova Krčkih je od 1369. Pavlinski samostan s crkvom Bl. Dj. Marije Snježne u Kamenskom osnovala je 1404. kao svoju zadužbinu grofica Katarina Carrara, udovica kneza Stjepana I. (II.) Krčkog. U taj su se samostan, najvjerojatnije prije 1448., preselili i pavlini iz obližnjega Sv. Petra na Zlatu u Petrovoj gori, a do formalnoga spajanja došlo je 1451. U to je vrijeme samostan jedan od najbogatijih u Hrvatskoj. Nakon pada Dubice (1538), zbog sve češćih napada Osmanlija, pavlini 1570. napuštaju Kamensko i sele se u samostan Svetice kod Ozlja. Samostan u Kamenskom, koji je devastiran smještajem vojne posade i odnošenjem kamena za gradnju Karlovačke tvrđe, daju u zalog grofu Auerspergu. Nakon više od stotinu godina, kada je minula opasnost od Osmanlija, pavlini se vraćaju 1684. u Kamensko. Dotrajao samostan oštetio je jak potres 1699. pa pavlini za smještaj redovnika grade manje drveno zdanje. Velika obnova i barokizacija crkve uslijedila je od 1740. do 1750., a samostana od 1749. do 1767. (Perkić, 2010: 232). Tada je crkva opremljena bogatim baroknim inventarom, a oslik je izradio pavlin Gabrijel Taller. I u 19. stoljeću crkva je oslikavana, i to rukom karlovačkoga slikara Fridrika Hamelića, inače učitelja poznatoga Vjekoslava Karasa. Odlukom cara reformatora Josipa II. red se ukida 1786., a crkva 1789. postaje župna crkva i sjedište župe. Crkvom i samostanskim kompleksom upravljaju svećenici zagrebačke nadbiskupije sve do dolaska redovnika iz Poljske, koji obnavljaju pavlinski red (1973). Zbog ratnih zbivanja u Domovinskom ratu pavlini ponovno napuštaju Kamensko (1991), a crkva i samostan pretrpjeli su teška oštećenja. Nakon višegodišnjih i sveobuhvatnih konzervatorsko‑restauratorskih zahvata na arhitektonskom sklopu i sakralnom inventaru pavlinski samostan zasjao je u punom sjaju i postao omiljeno izletničko mjesto koje spaja stoljetnu duhovnu i kulturnu baštinu s ljepotom umirujućeg okoliša.
Lokacija
Galerija
Istražite u blizini

Letovanić
Unutar posjeda Gora, koji su Frankopani kupili 1514., nalaze se i naselja Letovanić, gdje podižu kaštel te Žažina i Miholje, koje daju

Jastrebarsko
Jastrebarsko (Jaska) u Pokuplju, u Zagrebačkoj županiji, zajedno s Lipovcem, Kostajnicom i Komogovinom u miraz svome mužu Martinu IV. Frankopanu (1416–1479) donijela

Ozalj
Ozalj je srednjovjekovni utvrđeni grad na stijeni iznad Kupe, 17 kilometara sjeverozapadno od Karlovca. Podignut je na mjestu prapovijesne gradine i rimske

Dubovac
Stari grad Dubovac smješten je na brijegu iznad Karlovca. To je renesansni kaštel, sagrađen na mjestu srednjovjekovnog grada od kojeg su se

Ribnik
Ribniku na Kupi najprije su vlasnici knezovi Gorički, a potom Babonići, koji i podižu Ribnik. Izgubivši naklonost kralja Karla I. Anžuvinca, Babonići