Nedaleko od Vrhovina, naselja 16 km istočno od Otočca, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovne utvrde, koja se prvi put spominje 1449. kod diobe posjeda, kada su Gacke Vrhovine (Wyrhowina Gatensis) zajedno s Otočcem, Prozorom i Dabrom pripale Žigmundu Frankopanu. Ivan (Anž) Frankopan darovao je braći Petru, Gašparu i Matku Perušiću Gacku i Bužansku Vrhovinu (Pavičić, 1962: 92). Gacko selo zadržalo je naziv Vrhovine, ali se utvrda počela nazivati Perušić, a kad je napuštena: Stari, Suhi, Pusti Perušić.
Zbog provala Osmanlija (1523–27) staro je stanovništvo napustilo to područje. Gašpar Frankopan Tržački razorio je utvrde Stari Perušić i susjednu joj Crnu Vlast (1642), u kojima su se nalazile osmanske straže. Kod Vrhovina, u bitki kod Jurjevih stijena (1663) malobrojne krajiške snage Petra Zrinskog porazile su nadmoćnu vojsku Ali-paše Čengića. U toj je bitki sudjelovao i mladi Fran Krsto Frankopan, a opjevala ju je Katarina Frankopan Zrinski u pjesmi Popivka od razboja Čingičevoga.
Stari (Suhi, Pusti) Perušić je utvrda pravokutna tlocrta s, kako se pretpostavlja, cisternom u središtu, okružena ovalnim opkopom i nasipom (Horvat, 2012: 468).
Lokacija
Galerija
Istražite u blizini
Donje Pazarište
Na sjeverozapadnom rubu Pazariškog polja, oko Donjega Pazarišta nalazilo se do dolaska Osmanlija mjesto Zažićani ili Zažićno, koje se dijelilo na Donje
Oteš
Oteš (Hoteš) je danas brdo i selo jugoistočno od Aleksinice i južno od Klanca, na području nekadašnje Buške župe. U frankopanskoj diobi
Ostrovica (Buška)
O Ostrovici (Ostrvici) Buškoj malo je podataka. Gradina, na kamenom šiljku brda Ostrvice (846 m) dominirala je zapadnim dijelom Pazarišnog polja, zapadno
Ostrvica (Lička)
Na brdu iznad sela Ostrvica (Ostrovica Lička), sjeveroistočno od Gospića, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Ostrovice. Vjerojatno se tu nalazio i kraljevski
Lapac
Kralj Žigmund založio je 1430. kastrum Laab (Lapac) sa svime što mu pripada knezu Nikoli IV. Frankopanu (Kruhek i Horvat, 2009: 275)