Za one koji žele znati više… izbor iz literature

  • Ana Azinović Bebek i Marijana Krmpotić, “Stari grad Barilović”, Zagreb 2014.
  • Linda Bednjanec, “Stari grad Okić”. Dostupno na: http://kulturnapatrola.blogspot.com (pristupljeno: 23. 5. 2018.)
  • Irena Benyovsky Latin, “Srednjovjekovni Trogir – Prostor i društvo”, Hrvatski institut za povijest, Zagreb 2009.
  • Ante Birin, “Gorski kotar, Lika i Krbava”, u: Zrinka Nikolić Jakus (ur.), Nova zraka u europskom svjetlu – Hrvatske zemlje u ranome srednjem vijeku (oko 550-oko 1150), str. 415–426, Zagreb 2015.
  • Helena Ilona Bognar i Andrija Bognar, “Povijesni razvoj i političko-geografska obilježja granice i pograničja Republike Hrvatske s Republikom Slovenijom na Žumberku i Kupsko-čabarskoj dolini”, u: Geoadria, 15/1, str. 187−224, 2010. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/55301 (pristupljeno:28. 2. 2019.)
  • Mile Bogović, “Takozvani Glavinićev opis Like i Krbave iz 1696. godine”, u: Croatica christiana Periodicavol. 15, br. 27, str. 117–128, 1991. Dostupno na https://hrcak.srce.hr/100429 (pristupljeno: 11. 3. 2019.)
  • Mile Bogović, “Vinodol i njegova crkva od Vinodolskog zakona do naših dana”, Rijeka 2015.
  • Mile Bogović, “Crkva u velebitskom Podgorju u prošlosti i sadašnjosti”, Senjski zbornik, br. 45, str. 5–254, Senj 2018.
  • Mihovil Bolonić i Ivan Žic Rokov, “Otok Krk kroz vjekove”, Zagreb 1977.
  • Mihovil Bolonić, “Crkveni patronat na području Senjsko – modruške biskupije”, u: Senjski zbornikvol. 5, br. 1, str. 219–318., Senj 1973. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/137709 (pristupljeno: 11. 3. 2019.)
  • Marijan Bradanović, “Vrbnik. Grad, ljudi i spomenici”, Zagreb 2015.
  • Marijan Bradanović, “Grad Krk u srednjem vijeku”, Split 2016.
  • Marijan Bradanović, “Otok Krk u srednjem vijeku”, Split 2017.
  • Marijan Bradanović, “Rijeka i Trsat u srednjem vijeku”, Split 2017.
  • Marijan Bradanović i Nataša Nefat, “Odnos naselja i utvrđene plemićke rezidencije na izmaku srednjeg i u početcima ranog novog vijeka – primjeri iz Istre, Vinodola i s Kvarnera”, u: NOTABILE CASTRUM / CASTELLO BEN MUNITO E ORNATO. Kašteli Petrapilosa i San Vincenti u povijesnom i građevinskom kontekstu, str. 98-108., Svetvinčenat 2019.
  • Milko Brković, “Odnosi između krčkih knezova Frankapana i franjevaca na otoku Krku u 14. i 15. stoljeću”, u: Croatica Christiana periodica: Časopis Instituta za crkvenu povijest Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, 6, 10, str. 27–36, Zagreb 1982. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/98666 (pristupljeno: 15. 2. 2021.)
  • Radoslav Bužančić, “Majstor Radovan i nedovršeni romanički portal trogirske katerdrale”, u: Klesarstvo i graditeljstvo, vol. XXI, br. 3–4, str. 39–63, 2010. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63820 (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Margita Cvijetinović, “Frankopanski gradovi i utvrde na povijesnim fotografijama i razglednicama”, Rijeka 2021.
  • Nikolina Drašković, “Lokalitet Perušić – Stari grad (Turska kula)”, red. broj. 202, u: Hrvatski arheološki godišnjak, br. 5, str. 463–465, Zagreb 2008.
  • Martina Dubolnić, “Argyruntum i njegov teritorij u antici”, u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 49, str. 1–58, Zadar 2007. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/26681 (pristupljeno: 1. 2021.)
  • Anita Gamulin, “Vrlička tvrđava Prozor”, u: Godišnjak zaštite spomenika kulture Hrvatske, 18 – 1992, 19 – 1993., str. 23–40. Zagreb 1996. Dostupno na: https://min-kulture.gov.hr/UserDocsImages/arhiva/Bastina/godisnjaci/Godi%C5%A1njak%20za%C5%A1tite%20spomenika%20kulture%20Hrvatske%2018-1992,19-1993.pdf (pristupljeno: 1. 2. 2021.)
  • Silvino Gigante, “Fiume nel Quattrocento”, Stabilimento tipo-litografico di Emidio Mohovich, Fiume (Rijeka) 1913. 
  • Vedrana Glavaš i Miroslav Glavičić, “Naseljenost sjevernog i srednjeg Velebita u prapovijesti i antici”, u: Senjski zbornik, br. 44, str. 117–128, Senj 2017.
  • Hrvoje Gračanin i Željko Holjevac (ur.), Gacka u srednjem vijeku – Zbornik radova, Zagreb – Otočac, 2012.
  • Sena Gvozdanović i Vladimir Gvozdanović, “Stari grad Vitunj u Modruškoj županiji”, u: Peristil, vol. 10–11, br. 1, str. 17–22, Zagreb 1967. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/148142 (pristupljeno: 1. 2. 2021.)
  • Dragutin Hirc, “Lijepa naša domovina”, Zagreb 1893.
  • Rudolf Horvat, “Lika i Krbava povijesne slike, crtice i bilješke”, Zagreb 1941.
  • Zorislav Horvat, “Grad Ribnik”, Peristil, br. 16–17, Zagreb 1974.
  • Zorislav Horvat, “Srednjovjekovna pavlinska arhitektura”, u: Senjski zbornik godina 26, str. 123-178, Senj 1999.
  • Zorislav Horvat, “O nekim osobinama sakralne arhitekture u Lici i Krbavi nakon protjerivanja Turaka”, u: Senjski zbornik godina 30 (2003), str. 109–148, Senj 2003.
  • Zorislav Horvat, “Srednjovjekovne katedralne crkve Krbavsko-Modruške biskupije”, Zagreb 2003.
  • Zorislav Horvat, “Pozicije burgova tijekom 13. – 15. st.”, u: Prostor, 16, 1 (35), Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, str. 22–39, Zagreb 2008.
  • Zorislav Horvat, “Turske kule i gradovi u Lici i Krbavi”, u: Senjski zbornik godina 40 (2013), str. 417–470, Senj 2013.
  • Zorislav Horvat, “Burgologija. Srednjovjekovni utvtrđeni gradovi kontinentalne Hrvatske”, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, UPI-2M PLUS d.o.o., Zagreb 2014.
  • Mladen Ibler, “Hrvatski grb iz frankopanskog Senja u Švedskoj”, u: Senjski zbornik, br. 29, str. 105–112, Senj 2002.
  • Fra Stjepan M. Ivančić, “Povjestne crte o samostanskom III. Redu sv. O. Franje po Dalmaciji, Kvarneru i Istri i poraba glagolice u istoj redodržavi”, Zadar 1910.
  • Danijel Jelaš, “Tipologija srednjovjekovnih gradskih naselja u donjem međurječju Drave i Save”, u: Povijesni zbornik, vol. 4, br. 5, str. 33–50, 2012. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105329 (pristupljeno: 11. 3. 2019.)
  • Radomir Jurić i Iva Škoro, “Srednjovjekovna arheološka nalazišta u Podgorju”, u: Senjski zbornik, 44, str. 129–148, Senj 2017.
  • Miljenko Jurković, Romanička sakralna arhitektura na gornjojadranskim otocima”, disertacija, Zagreb 1990.
  • Miljenko Jurković, “Doppelkapelle sv. Kvirina u Krku – biskupska palatinska kapela dvostruke funkcije”, u: Prilozi povijesti umjetnosti u Dalmaciji, br: 32, str. 223-235, Zagreb 1992.
  • Stanislav Južnić, “Kostel do konca 15. stoletja”, u: Zgodovinski časopis, 3 (53), str. 295–323, Ljubljana Dostupno na: https://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:DOC-2G7HWDGB (pristupljeno: 1999. 1. 2019.)
  • Anamaria Kasunić, “Stari grad Dubovac”, diplomski rad, mentor: dr. sc. Marko Špikić, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb 2014. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/4937/ (pristupljeno: 11. 3. 2019.)
  • Hrvoje Kekez, “Lička županija i Kasezi u srednjem vijeku”, u: Željko Holjevac (ur.), Gospić: Grad, ljudi, identitet, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Područni centar Gospić, str. 95-114, Zagreb-Gospić 2013.
  • Nada Klaić, “Knezovi Frankopani kao krčka vlastela”, u: Krčki zbornik, br. I, 1970.
  • Nada Klaić, “Povijest Hrvata u ranom srednjem vijeku”, Zagreb 1971.
  • Nada Klaić, “Kako Jablanac postaje slobodni kraljevski grad (1251.)”, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, vol. 18, str. 203–213, 1973. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/128289 (pristupljeno: 4. 4. 2019.)
  • Vjekoslav Klaić, “Ime i porijeklo Frankapana”, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 4 (1), str. 1–20, 1900. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/49367 (pristupljeno: 20. 1. 2019.)
  • Vjekoslav Klaić, “Krčki knezovi Frankapani”, Matica hrvatska, Zagreb 1901.
  • Vjekoslav Klaić, “Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku”, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 6 (1), str. 1–31, 1902. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/49549 (pristupljeno: 20. 1. 2019.)
  • Vjekoslav Klaić, “Građa za topografiju ličko-krbavske županije u srednjem vijeku”, u: Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 7 (1), 129–144. 1904. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/49576 (pristupljeno: 20. 1. 2019.)
  • Marko Kostrenčić, “Vinodolski zakon”, u: Rad JAZU, 227, str. 110–230, 1923. Dostupno na: https://www.pravo.unizg.hr/_download/repository/Vinodolski_zakonik.pdf (pristupljeno: 20. 1. 2019.)
  • Lana Križaj, “Tezaurus spomeničkih vrsta – podatkovni standard u inventarima graditeljske baštine”, Mala biblioteka Godišnjaka zaštite spomenika kulture Hrvatske, sv. 18, Zagreb 2017.
  • Dostupno na: https://www.min-kulture.hr/userdocsimages/Bastina/godisnjaci/Ministarstvo%20kulture%20MALA%20BIBLIOTEKA%2018_2016.pdf (pristupljeno: 8. 4. 2019.)
  • Ljudevit Krmpotić, “Izvještaji o utvrđivanju granica Hrvatskog Kraljevstva od 16. do 18. stoljeća”, Hannover–Karlobag–Čakovec, 1997.
  • Milan Kruhek i Miljenko Pandžić, “Hrvatski knezovi Zrinski i Frankopani”, katalog izložbe, Hrvatski povijesni muzej, Zagreb 1971.
  • Milan Kruhek, “Graditeljska baština karlovačkog Pokuplja”, Karlovac 1993.
  • Milan Kruhek, “Od doseljenja Hrvata do propasti Zrinskih i Frankopana”, u: Gorski kotar, str. 47–52, Delnice 1981.
  • Milan Kruhek i Zorislav Horvat, “Sakralna arhitektura Like i Krbave na području Krbavsko-Modruške biskupije”, u: Krbavska biskupija u srednjem vijeku, str. 187–233, 1988.
  • Milan Kruhek, “Srednjovjekovni Modruš: Grad knezova Krčkih-Frankopana i biskupa Krbavsko‑modruške biskupije”, Matica hrvatska, Ogranak Ogulin, Ogulin 2008.
  • Milan Kruhek i Zorislav Horvat, “Srednjovjekovne hrvatske župe Lika i Krbava”, u: dr.sc. Željko Holjevac (ur.), Identitet Like: Korijeni i razvitak, knjiga II., Biblioteka Zbornici, knjiga 37, str. 239–293, 2009. Dostupno na: https://www.pilar.hr/wpcontent/images/stories/dokumenti/lika/lika_1_mail_r_239.pdf (pristupljeno: 2. 12. 2018.)
  • Milan Kruhek, “Turske utvrde i kule u Lici i Krbavi”, Senjski zbornik, br. 40, str. 471–507, Senj 2013.
  • Nina Kudiš (ur.), Czriquenicza 1412, život i umjetnost Vinodola u doba pavlina, Muzej grada Crikvenice, Crikvenica 2012.
  • Nina Kudiš, “Triptih na glavnom oltaru crkve Bezgrešnog Začeća u Glavotoku: autor, narudžba i fortuna critica“, Znanstveni skup: “Mostir svete Marije na Glavi Otoka”. Pet i pol stoljeća duhovnosti, povijesti, kulture i umjetnosti (druga pol. XV. stoljeća – 2018.), Glavotok, otok Krk: Provincije franjevaca trećoredaca glagoljaša i dr., 31. srpnja – 1. kolovoza 2018.
  • Emilij Laszowski, “Gorski kotar i Vinodol”, Zagreb 1923.
  • Emilij Laszowski, “Stari lički gradovi”, Zagreb 1941.
  • Nenad Lipovac, “Prilog istraživanju urbanog razvoja grada Petrinje”, u: Prostor, vol. 1, br. 2–4, str. 251–272, 1993. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30787 (pristupljeno: 1. 2. 2021.)
  • Radoslav Lopašić, “Bihać i Bihaćka krajina: mjestopisne i poviestne crtice”, Zagreb 1890.
  • Radoslav Lopašić, “Oko Kupe i Korane”, Matica hrvatska, Zagreb 1895.
  • Enver Ljubović, “Ličko plemstvo i njegovo heraldičko znakovlje kao činjenice kulturnog naslijeđa i identiteta”, u: dr. sc. Željko Holjevac (ur.), Identitet Like: Korijeni i razvitak, knjiga II., Biblioteka Zbornici, knjiga 37., str. 590–602, 2009. Dostupno na: https://www.pilar.hr/wp-content/images/stories/dokumenti/lika/lika_2_mail_r_589.pdf (pristupljeno: 2. 12. 2018.)
  • Marina Matijaško, “Pojmovnik utvrdnog graditeljstva s nazivljem na engleskom jeziku”, u: Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura, 1. 3. 2017. Dostupno na: https://darkoantolkovic.wordpress.com/2017/03/01/pojmovnik-utvrdnog-graditeljstva-snazivljem-na-engleskomjeziku/ (pristupljeno: 8. 1. 2021.)
  • Lujo Margetić, “Srednjovjekovni pojam grada”, u: Zbornik Pravnog Fakulteta Sveučilišta u Rijeci, v. 28, br. 2, str. 897–904, 2007. Dostupno na: https://repository.pravri.uniri.hr/islandora/object/pravri:516 (pristupljeno: 8. 1. 2021.)
  • Mirko Marković, “O etnogenezi stanovništva Like”, u: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 53, Dostupno na: https://www.scribd.com/doc/66937613 (pristupljeno: 2. 12. 2018.)
  • Krešimir Matijević, “Utvrđeni gradovi srednjovjekovne Like”, Lička revija, 2015. Dostupno na: https://darkoantolkovic.wordpress.com/2017/02/09/utvrdeni-gradovi-srednjovjekovne-like/ (pristupljeno: 18. 2. 2021.)
  • Nenad Milčić i Krešimir Regan, “Srednjovjekovne utvrde požeške gore i njezina nizinskog posavskog sliva”, Radovi Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Požegi, 3 (2014), str. 141–185. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/133857 (pristupljeno: 18. 2. 2021.)
  • Drago Miletić, “Baština i baštinici. Perspektive zaštite frankopanske kulturne baštine s gledišta dosadašnje prakse i prijedlog za temeljne promjene odnosa prema plemićkim gradovima.” Modruški zbornik, vol. 3, br. 3, str. 307–350, 2009. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/79736 (pristupljeno: 8. 1. 2021.)
  • Drago Miletić, “Plemićki gradovi kontinentalne Hrvatske”, Društvo povjesničara umjetnosti, knjiga 62, Zagreb 2012.
  • Drago Miletić i Marina Valjato Fabris, “Sokolac – Frankopanski plemićki grad u Brinju”, Mala biblioteka godišnjaka zaštite kulture, sv. 10, Zagreb 2003.
  • Drago Miletić i Marina Valjato Fabris, “Rekonstrukcija templarskog sloja župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori”, u: Portal, 5, str. 49–69, Zagreb 2014.
  • Suzana Miljan, “Plemićko društvo Zagrebačke županije za vladavine Žigmunda Luksemburškog (1387.–1437.)”, doktorski rad, mentor: dr. sc. Damir Karbić, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatski studiji, Zagreb 2015. Dostupno na: https://core.ac.uk/download/pdf/197609987.pdf (pristupljeno: 13.1. 2021.)
  • Janez Mlinar, “Tipologija prekograničnih odnosa u kasnom srednjem vijeku. Primjer knezova Frankapana”, u: Historijski zbornik, vol. 62, br. 1, str. 29–45, 2009. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/63681 (pristupljeno: 11. 3. 2019.)
  • Andre Mohorovičić, “Utvrđeni gradovi i kašteli sjevernog Jadrana”, Izdavački centar Rijeka, Rijeka 1997.
  • Damir Nekić, “Senjska biskupija u srednjem vijeku”, u: Senjski zbornik 24, Senj 1997.
  • Branko Nadilo, “Utvrde – Pregled utvrda južnog Korduna i ruševine Cetingrada”, u: Građevinar54, 2002. Dostupno na: http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-54-2002-11-06.pdf (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Branko Nadilo, “Utvrde na sjeverozapadu Hrvatskog zagorja”, u: Građevinar, br. 55, 2003. Dostupno na: http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-10-07.pdf (pristupljeno: 2. 2019.)
  • Branko Nadilo, “Utvrde – Ostaci utvrda na jugozapadnim obroncima Ivanščice”, u: Građevinar55, 2004. Dostupno na: http://www.casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-55-2003-12-07.pdf (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Branko Nadilo i Krešimir Regan, “Utvrde Ćićarije, Kastavštine i Istarske Liburnije”, u Građevinar, br. 64, 2012. Dostupno na: http://casopis-gradjevinar.hr/assets/Uploads/JCE-64201204RUBRIKE-3Kasteli.pdf (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Marija Papa, “Stari grad Ozalj”, diplomski rad, mentor: dr. sc. Dubravka Botica, Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Odsjek za povijest umjetnosti, Zagreb 2017. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/10003/1/Diplomski%20finale.pdf (pristupljeno: 18. 4. 2019.)
  • Stjepan Pavičić, “Seobe i naselja u Lici”, u: Zbornik za narodni život i običaje, Knjiga 41, 1962.
  • Dostupno na: https://www.scribd.com/doc/35921530 (pristupljeno: 11. 3. 2019.)
  • Domagoj Perkić, “Pavlinski samostan u Kamenskom kod Karlovca”, u: Vjesnik arheološkog muzeja u Zagrebu 43, br. 1, str. 227–288, Zagreb 2010. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/74577 (pristupljeno: 1. 2. 2021.)
  • Hrvoje Petrić, “Samobor i okolica u ranom novom vijeku”, u: Dragutin Feletar (ur.), Samobor. Zemljopisno-povijesna monografija, str. 237–321, 2011. Dostupno na: http://bib.irb.hr/datoteka/551373.236-321_samobor.pdf. (pristupljeno: 30. 5. 2018.)
  • Saša Potočnjak, “Europom… u potrazi za Frankopanima …do Ozlja i Beča”, u: Putovima Frankopanastr. 335–347., Rijeka 2018.
  • Gordan Ravančić, “Grad u hrvatskom srednjovjekovlju”, u: Hrvatska revija, br. 5, str. 103–113, Dostupno na: https://www.bib.irb.hr/193155 (pristupljeno: 10. 3. 2019.)
  • Krešimir Regan, “Srednjovjekovne utvrde i kašteli na obroncima Ivanščice”, Hrvatsko zagorje: časopis za kulturu, 2003. Dostupno na: https://darkoantolkovic.wordpress.com/2015/04/15/srednjovjekovne-utvrde-i-kasteli-na-obroncima-ivanscice/ (pristupljeno: 18. 2. 2021.)
  • Krešimir Regan, “Srednjovjekovni gradovi, utvrde i kašteli sjeverozapadnog Hrvatskog zagorja”, u: Kaj: časopis za književnost, umjetnost i kulturu, XXXVI, 3, str. 57–91, 2003.
  • Krešimir Regan, “Mile Magdić i Narodne novine 1899–1918. Prinos bibliografiji o plemićkim gradovima i kaštelima Like, Vinodola, Podvelebitskog primorja i Korduna”, u: Studia lexicographicavol. 4, br. 1 (6), str. 91–113, 2010. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/110506 (pristupljeno: 12. 2. 2021.)
  • Krešimir Regan, “Srednjovjekovne i renesansne utvrde Hrvatskog zagorja”, u: Donja Stubica: Kajkavianastr. 256–259, 2017.
  • Krešimir Regan, “Tvrdi grad (castrum) Kamičac”, u: Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, 2020. 62, str. 31–58, 2020. Dostupno na: https://doi.org/10.21857/mwo1vcj8vy (pristupljeno: 18. 2021.)
  • Barbara Riman, “Doseljavanje stanovništva iz slovenskih krajeva u Čabarski kraj na temelju zabilješki u knjigama Status animarum“, u: Migracijske i etničke teme, vol. 29, br. 1, str. 63–88, 2013.
  • Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/106405 (pristupljeno: 10. 3. 2019.)
  • Pavle Rogić, “Antroponimija i porijeklo stanovništva u naseljima srednjeg Velebitskog podgorja”, u: Hrvatski dijalektološki zbornik, br. 2, str. 303–323, 1966. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/195391 (pristupljeno: 10. 3. 2019.)
  • Ante Sekulić, “Prilozi za povijest naselja i župe Lič”, u: Croatica Christiana periodica, Vol. 5, No. 8, Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/98061 (pristupljeno: 10. 3. 2019.)
  • Mirela Slukan Altić, “Razvoj i prostorna organizacija srednjovjekovne Kostajnice”, u: Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti, HAZU, Vol. 25, str. 1–23, Zagreb 2007. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/18616 (pristupljeno: 18. 3. 2019.)
  • Mirela Slukan Altić, “Krka kao razdjelnica velikaških gradova”, u: Ekonomska i ekohistorija 57, Volumen 3, Broj 3, str. 51–61, 2007. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/50469 (pristupljeno: 1. 2. 2021.)
  • Mirela Slukan Altić, “Povijesna topografija otoka Krka: slike vremena u zrcalu starih karata”, Rijeka 2016.
  • Ines Srdoč Konestra i Saša Potočnjak (ur.), “Putovima Frankopana. Frankopanska baština u Primorsko-goranskoj županiji”, Rijeka 2018.
  • Ranko Starac, “Utvrde Fortičina kod Omišlja i Gradec kod Vrbnika na otoku Krku”, u: NOTABILE CASTRUM / CASTELLO BEN MUNITO E ORNATO. Kašteli Petrapilosa i San Vincenti u povijesnom i građevinskom kontekstu, str. 42-54. Svetvinčenat 2019.
  • Ranko Starac, “Sakralna arhitektura srednjovjekovnog Vinodola”, Senjski zbornik, br. 27, str. 45–96. Senj 2000.
  • Petar Strčić, “Zlatni otok Krk”, ur. Josip Žgaljić, Rijeka 1995.
  • Petar Strčić, ad vocem: “Frankapan”, u: Hrvatski biografski leksikon 4, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, str. 387–427, Zagreb 1998.
  • Gjuro Szabo, “Sredovječni gradovi u Hrvatskoj i Slavoniji”, Matica hrvatska, Zagreb 1920.
  • Darijo Šego i Tino Dodig, “Razvoj građenja cesta u Republici Hrvatskoj kroz povijest”, u: Zbornik radova Veleučilišta u Šibeniku, 13 (1–2), str. 121–132, Šibenik 2019.
  • Filip Šimunjak, “Oratio pro Croatia – Govor za Hrvatsku (Bernardin Frankopan, 1522)”, Bulwark of Europe – Digitizing the Habsburg-Ottoman Frontier, 17. 9. 2020. Dostupno na: https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/oratio-pro-croatia-govor-za-hrvatsku-bernardin-frankopan-1522/ (pristupljeno: 8. 1. 2021.)
  • Ferdo Šišić, “Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara”, pretisak izdanja iz 1925., Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1990.
  • Filip Škiljan, “Srednjovjekovni grad Steničnjak na Kordunu”, u: Radovi, vol. 38, br. 1, str. 93–112, Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/51815 (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Filip Škiljan, “Kulturno-historijski spomenici Korduna”, 2007. Dostupno na: https://snv.hr/file/attachment/file/kordun-compressed.pdf (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Filip Škiljan, “Kulturno-historijski spomenici Banije”, 2008. Dostupno na: https://snv.hr/file/attachment/file/banija-compressed.pdf (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Filip Škiljan, “Kulturno-historijski spomenici Gorskog kotara i Ogulinsko-plaščanske zavale”, 2012. Dostupno na: https://snv.hr/file/attachment/file/skiljan-gorski-kotar.pdf (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Luka Špoljarić, “Hrvatski renesansni velikaši i mitovi o rimskom porijeklu”, Modruški zbornik, god. 9 i 10, Katedra Čakavskog sabora Modruše, Modruš 2017. Dostupno na: https://www.academia.edu/37958837/Hrvatski_renesansni_velika%C5%A1i_i_mitovi_o_rimskom_porijeklu (pristupljeno: 13. 1. 2021.)
  • Antonija Tomičić, “Povijest medvedgradske utvrde”, Essehist, vol. 6, br. 6, str. 37–47, 2014. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/184346. (pristupljeno: 9. 2. 2021.)
  • Jasna Tomičić (ur.), “Prošlost i baština Vinodola”, katalog izložbe, Hrvatski povijesni muzej, Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja Rijeka i Narodno sveučilište Novi Vinodolski, Zagreb 1988.
  • Dejan Troha, “Sakralna arhitektura čabarskog kraja u 18. i 19. stoljeću”, diplomski rad, mentor: dr. Marijan Bradanović, Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci, Dostupno na: https://repository.ffri.uniri.hr/islandora/object/ffri:845/preview (pristupljeno: 1. 2. 2019.)
  • Damir Tulić, “Frankopani knezovi Krčki 1115.–1480”, 2006. Dostupno na: https://www.grad-krk.hr/sites/default/files/datoteke/61/61fa8227-b445-4c2a-8d1d-b6456babc939.pdf (pristupljeno: 27. 3. 2019.)
  • Marina Vicelja Matijašić (ur.), “Vera imago G. V. Mariae Tarsactensis”, Sveučilište u Rijeci, Filozofski fakultet, Rijeka 2019.
  • Iva Vidović, “Rekonstrukcija crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Gori”, diplomski rad, mentor: sc. Zlatko Jurić, dipl. ing. arh., Odsjek za povijest umjetnosti, Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, 2016. Dostupno na: http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9194 (pristupljeno: 28. 2. 2019.)
  • Janez Weis, “In conterminiis. Razvoj mejne pokrajine Metliške in odnosi s hrvaško-slavonskim prostorom s poudarkom na prisotnosti rodbin Erdődy in Frankopan”, u: Med cesarstvom in kraljevstvomstr. 13–83, Ljubljana 2013.
  • Joško Zaninović, Davor Gaurin, “Nelipićeve utvrde na rijekama Krki i Čikoli”, u: Zbornik radova sa znanstvenog skupa Miljevci u prošlosti (s pogledom u budućnost), str. 145–162, 2008.
  • Slobodan Žarić, “Aktivnost organizacija KP Hrvatske na području kotara Sisak u toku 1941. i 1942. godine”, u: Povijesni prilozi, vol. 7, br. 7, str. 137–162, 1988. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/107430 (pristupljeno: 11. 1. 2021.) 
  • Ingrid Žic, U potrazi za frankopanskim kaštelima”, Rijeka 1996.

 Izbor internetskih izvora

  • Digitalna zbirka i katalog HAZU, https://dizbi.hazu.hr/
  • Digitalne zbirke Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, https://digitalna.nsk.hr/
  • Frankopanski gradovi i utvrde na povijesnim fotografijama i razglednicama, https://www.frankopani.ppmhp.hr/
  • Hrčak – portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa, https://hrcak.srce.hr/
  • Hrvatska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://enciklopedija.hr/
  • Hrvatski biografski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, https://hbl.lzmk.hr/
  • Hrvatski državni arhiv – Digitalne zbirke, http://www.arhiv.hr/Istrazite-gradivo/Digitalne-zbirke/
  • Istarska enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, http://istra.lzmk.hr/
  • Kulturna patrola, http://kulturnapatrola.blogspot.com/
  • Portal za kulturni turizam, http://www.kulturni-turizam.com/
  • Putovima Frankopana, http://frankopani.eu/
  • Stari gradovi, utvrde, dvorci i srednjovjekovna kultura, https://darkoantolkovic.wordpress.com
  • Udruga LaKo: Zrinsko-frankopanska baština, http://lako.com.hr/zrinsko-frankopanska-bastina/
  • Web‑centar hrvatske kulture: https://www.culturenet.hr/
  • Zbirka fotografske dokumentacije Ministarstva kulture i medija, http://fototeka.min-kulture.hr/
Skip to content