Kralj Žigmund založio je 1430. kastrum Laab (Lapac) sa svime što mu pripada knezu Nikoli IV. Frankopanu (Kruhek i Horvat, 2009: 275) da bi ga, podjelom imanja 1449., naslijedio Ivanov sin, a Nikolin unuk, knez Juraj. Kada je osmanska vojska zauzela Liku, pao je i Lapac (1527), koji ostaje unutar Osmanskoga Carstva sve do Svištovskoga mira 1791., kada je pripao Vojnoj krajini. Vođeni imenom, položaj srednjovjekovnoga grada veoma lako možemo poistovjetiti s današnjim Donjim ili Gornjim Lapcem, ali, nažalost, još uvijek ne znamo pouzdano gdje se nalazilo plemensko sjedište Lapčana. Možda se ono uistinu nalazilo između tih dvaju mjesta, na brdu Obljaju kod mjesta Gajine usred Lapačkoga polja (Klaić, 1902:142; Kruhek i Horvat, 2009: 275), a možda nešto zapadnije, kod sela Podlapače (Kruhek i Horvat, 2009: 275; Horvat, 2013: 466), iznad kojega se još na karti Karlovačkoga generalata (1774/75) iščitava Lapatz grad. Vjerujemo da će istraživanja koja provodi Muzej Like iz Gospića u Podlapači (Podlapcu) na lokalitetu Stari grad Lapac, kao i ona koja tek slijede, uspjeti razjasniti ovu dilemu.
Lokacija
Galerija
Istražite u blizini
Donje Pazarište
Na sjeverozapadnom rubu Pazariškog polja, oko Donjega Pazarišta nalazilo se do dolaska Osmanlija mjesto Zažićani ili Zažićno, koje se dijelilo na Donje
Oteš
Oteš (Hoteš) je danas brdo i selo jugoistočno od Aleksinice i južno od Klanca, na području nekadašnje Buške župe. U frankopanskoj diobi
Ostrovica (Buška)
O Ostrovici (Ostrvici) Buškoj malo je podataka. Gradina, na kamenom šiljku brda Ostrvice (846 m) dominirala je zapadnim dijelom Pazarišnog polja, zapadno
Ostrvica (Lička)
Na brdu iznad sela Ostrvica (Ostrovica Lička), sjeveroistočno od Gospića, nalaze se ostaci srednjovjekovnoga grada Ostrovice. Vjerojatno se tu nalazio i kraljevski
Vrhovine
Nedaleko od Vrhovina, naselja 16 km istočno od Otočca, nalaze se ostaci kasnosrednjovjekovne utvrde, koja se prvi put spominje 1449. kod diobe