Severin na Kupi

U Severinu, na litici iznad Kupe, nalazi se kaštel koji je bio u posjedu obitelji Frankopan u okviru Modruške županije. Prvi se put spominje u modruškom urbaru 1486., kada je u vlasništvu Bernardina Frankopana. Prva utvrda, poznata kao Lukovdol, podignuta je prije 1558. dok je mjesto bilo u posjedu Bernardinova unuka, Stjepana III. Frankopana. Iako su Zrinski na osnovi ugovora o nasljeđivanju Stjepanovih posjeda držali Severin od 1577. do 1580., morali su ga prepustiti Gašparu Frankopanu Tržačkom te u vlasništvu Tržačkih ostaje do 1671. Nakon sloma Zrinsko-frankopanske urote Severin na Kupi je preuzela Ugarska komora. Darovnicom kralja Leopolda kaštel je 1682. pripao Ivanu Franji Oršiću kao nagrada za zasluge kod gušenja pobune “turskih saveznika” Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana. Današnji barokni dvorac nastaje pregradnjom za vrijeme Ivana Oršića, 1803. godine. Nakon Oršića vlasnik je od 1823. Ambroz Vranyczany-Dobrinović, a potom obitelj Arko. Poslije Drugoga svjetskog rata posjed je nacionaliziran i jedno vrijeme u njemu je ugostiteljski objekt. Danas je dvorac zapušten. Oko dvorca je park, koji je 1966. proglašen spomenikom parkovne arhitekture. U parku se nalazi kapela sv. Florijana. Od nekadašnjega kaštela ostali su tek vanjski obrambeni zidovi, uklopljeni u perivoj i kule. Ugaone kvadratne kule kod pregradnje su uklopljene u stambena krila dvorca, a okrugle su kule snižene do razine prvoga kata. Severin na Kupi 1776. godine od carice Marije Terezije prima povelju s privilegijama, a od 1776. do 1786. sjedište je Severinske županije, koja je obuhvaćala područje od grada Rijeke do Kupe. Uredi nekadašnje Severinske županije nalazili su se upravo u dvorcu.