Rijeka i Vinodol

Iako danas pod pojmom Vinodol podrazumijevamo prvenstveno područje Vinodolske doline s pripadajućom obalom, u srednjem je vijeku vinodolska župa zauzimala veći teritorij i prostirala se od Grobničkog polja do uvale Žrnovnice. Prvi se put spominje u 12. stoljeću u Ljetopisu popa Dukljanina. U 13. stoljeću Vinodol je feudalni posjed koji ugarski kralj Andrija II. daruje krčkom knezu Vidu II., a od 1251. Vinodol je nasljedni posjed knezova Krčkih, što je imalo iznimnu važnost jer su preko Vinodola bila povezana frankopanska imanja na Krku s onima u unutrašnjosti. Nakon gubitka otoka Krka i Senja, Vinodol je bio jedini frankopanski izlaz na more, te su ga uvijek isticali kao svoj izvorni posjed. U Novom Vinodolskom donesen je najraniji hrvatski pravni dokument – Vinodolski zakon (1288), a donijeli su ga predstavnici devet vinodolskih općina (Novigrad, Ledenice, Bribir, Grižane, Drivenik, Hreljin, Bakar, Trsat i Grobnik) u prisutnosti kneza Leonarda Frankopana. Od 1577. vlasnici svih vinodolskih posjeda su Zrinski. Tržačka loza Frankopana uspjela je 1580. od Zrinskih preuzeti najjužniji dio Vinodola s gradom Novim, preko čije su luke izvozili drvo, a solju opskrbljivali svoje kopneno zaleđe. U vrijeme Zrinskih, zbog razvoja trgovine i prometa s unutrašnjosti, Vinodol doživljava snažniji gospodarski razvoj. Zapljenom dobara Zrinskih i Frankopana, nakon propasti Urote 1671., Vinodol je pripao habsburškoj kruni.

Rijeka nije bila dio Vinodola niti Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva, ali se jedno kratko vrijeme, kao zalog Devinaca, nalazila u posjedu Frankopana, pa ćemo obilazak kopnenog dijela frankopanske državine započeti u upravnom, gospodarskom i kulturnom središtu Primorsko‑goranske županije.

Po Velebitskom podgorju i u gradu Rabu

Senj

Grad i luka Senj smjestio se na obali Velebitskoga kanala, podno najnižega velebitskog prijevoja Vratnika (694 m), uz Jadransku magistralu, 69 kilometara jugoistočno od Rijeke.

Doznaj više »
Po Velebitskom podgorju i u gradu Rabu

Starigrad

Iznad mjesta Starigrada Senjskog uzdiže se lokalitet Golubić-grad s kojeg potječu brojni arheološki nalazi. Prema predaji, na tom je brijegu u 11. stoljeću izgrađeno srednjovjekovno

Doznaj više »
Po Velebitskom podgorju i u gradu Rabu

Rab

Grad Rab, antička Arba, od 6. je stoljeća središte Rapske biskupije. Za bizantske uprave, od 6. do 11. stoljeća, grad je bio ustrojen kao municipij,

Doznaj više »
Po Velebitskom podgorju i u gradu Rabu

Jablanac

Jablanac je naselje 41 kilometar južno od Senja. U srednjem je vijeku to utvrđeno naselje od kojega je ostala samo jedna kula na morskoj obali,

Doznaj više »
Po Velebitskom podgorju i u gradu Rabu

Cesarica

Cesarica je malo pitoreskno mjesto 7 kilometara sjeverozapadno od Karlobaga. U mjestu se nalazi župna crkva sv. Jelene Križarice, za koju se kaže da je

Doznaj više »
Skip to content