Dobrinj je mjesto u sjeveroistočnome dijelu otoka Krka. Prvi put se spominje 1100. u darovnici slavnoga Dragoslava kojom on daruje crkvu sv. Vida nedaleko od Dobrinja u Svetom Vidu Dobrinjskom, koju je sam i podigao. U srednjem vijeku Dobrinj je jedno od četiriju frankopanskih općinskih središta na Krku na čelu s vlastelinskim upraviteljem (potknežin). Glavne gospodarske djelatnosti Dobrinja temeljile su se na šumskom bogatstvu i solani u uvali Soline, a zahvaljujući postojanju mjesnoga kaptola dugo se održala snažna tradicija glagoljaške kulture. Iako zvan kaštel, Dobrinj nije imao gradske zidine, nego su masivni zidovi kuća na rubu grada preuzeli obrambenu funkciju. U već spomenutoj darovnici imenuje se župna crkva sv. Stjepana u samom mjestu, a u njoj se nalazi vrijedni relikvijar svete Ursule s početka 15. stoljeća, možda dar samih Frankopana. U sakralnoj zbirci čuva se vezeni antependij iz 14. stoljeća, izrađen prema kartonu Paola Veneziana. Iznad trga (Placa) nalazi se crkva Presvetoga Trojstva, poznata i kao “crkva sv. Ante” (14. – 18. st.).
